Vijesti

23.09.2013. 09:43:57 - Libela (in-portal)

Anka Slošnjak

'Nasilje u obitelji nad ženama s invaliditetom skriveno je tamnom brojkom'

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama održan je 17. rujna 2013. godine okrugli stol u organizaciji UNDP Hrvatska u suradnji s Autonomnom ženskom kućom Zagreb. Okrugli stol održan je u Uredu predsjednika Republike Hrvatske koji je ujedno i moderirao cjelokupnu raspravu. Teme o kojima se raspravljalo vezane su za izmjenu Kaznenog zakona i prijedlog novog Obiteljskog zakona. Okruglom stolu prisustvovale su predstavnice nevladinih ženskih udruga i institucija koje se bave ravnopravnošću spolova i borbom protiv nasilja nad ženama.

Na događanju je također sudjelovala i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, koja je tijekom rasprave iznijela mišljenja i stavove Ureda na navedenu temu. Između ostaloga pravobraniteljica je navela kako od ukupnog broja osoba s invaliditetom više od 40 posto čine žene, prenosi in-portal.

Ratifikacijom Konvencije  o pravima osoba s invaliditetom Hrvatska se obvezala posebnu pažnju posvetiti zaštiti prava upravo žena s invaliditetom, kao posebno ranjive skupine unutar osoba s invaliditetom. Već u preambuli Konvencije utvrđuje se kako su djevojčice i žene s invaliditetom često izloženije riziku od nasilja, ozljeđivanja, zlostavljanja, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, maltretiranja ili izrabljivanja, kako u svojim domovima, tako i izvan njih. Poseban članak 6 nosi naziv "Žene s invaliditetom". Kada govorimo o nasilju nad ženama s invaliditetom tada se to odnosi na Nasilje unutar obitelji - gdje najviše prevladava psihičko nasilje od strane bračnog partnera ili drugih članova obitelji zatim nasilje od okoline i nasilje na radnom mjestu. Nasilje je posebno teško utvrditi kod osoba s intelektualnim poteškoćama i kada žive u institucijama. Poseban problem je neprijavljivanje nasilja nad osobama s invaliditetom.

Kao razlozi neprijavljivanja se navode povećana ovisnost o drugoj osobi; osjećaj nemoći; teškoće u dokazivanju nasilja; nedostatak obrazovanja i informacija o prihvatljivim i neprihvatljivim radnjama; vezanost za obitelj i socijalna isključenost; otežana pristupačnost pa time i izbjegavanje nasilne situacije; nepovjerljivost u sustav.

Što se tiče zakonodavstva pravobraniteljica za osobe s invaliditetom predložila je izmjene i dopune Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Prijedlozi su za sada djelomično usvojeni te se očekuje da se Protokol donese kako bi imali konačni uvid. Također, pravobraniteljica je predložila izmjene Kaznenog zakona te podržala prijedloge Autonomne ženske kuće Zagreb.

"Nasilje u obitelji nad ženama s invaliditetom skriveno je tamnom brojkom i možemo u budućnosti očekivati sve veći broj ovakvih kaznenih djela, kako svijest samih žena s invaliditetom o neprihvatljivosti svih oblika nasilja bude rasla", kazala je pravobraniteljica za OSI. "Nakon uvođenja posebnog kaznenog djela Nasilničkog ponašanja u obitelji 2009. godine zakonodavac je napravio veliki iskorak i izložio počinitelje nasilja u obitelji najstrožoj društvenoj osudi kroz sankcioniranje u okviru kaznenog prava. Na taj način poradio je kako na specijalnoj tako i na generalnoj prevenciji te nasilje u obitelji označio kao kažnjivu radnju veće težine.

Praksa je sada pokazala kako ostavljanje nasilničkog ponašanja u obitelji u sferi prekršajnog sankcioniranja, a uključivanjem pojedinih pojavnih oblika ovog ranije aktualnog djela u zakonski opis nekih drugih kaznenih djela, iz sfere kaznenog zakonodavstva ispadaju brojni pojavni oblici nasilja u obitelji koji u činjeničnom opisu ne mogu potpadati pod kazneno pravo već se vraćaju u domenu prekršaja. U nekim slučajevima je uočeno kako i ukoliko ostaju u domeni kaznenog prava u okviru drugih kaznenih djela (npr. uvreda, prijetnja) njihovo sankcioniranje neće dovesti do specijalne i generalne prevencije.

S obzirom na sve navedeno, predložili smo da se nasilničko ponašanje u obitelji vrati u domenu kaznenog zakonodavstva  i to kao zasebno kazneno djelo, ali da se jasno definira kako bi se moglo razlikovati od prekršaja.

Što se tiče Obiteljskog zakona - skrbništvo je područje našeg posebnog interesa budući da i nakon pet godina od stupanja na snagu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom nismo otpočeli s reformama ovog sustava na način da se uskladi sa zahtjevima Konvencije. Nesporno je da je institut potpunog lišavanja poslovne sposobnosti kakav prevladava danas u RH ima za posljedicu prekomjerno zadiranje u temeljna ljudska prava i slobode. Posljednjih godina zagovaramo reformu ovog sustava od zamjenskog odlučivanja kakvo je danas prema odlučivanju uz podršku kakvo bi trebalo biti", zaključila je Anka Slonjšak.

Tagovi: anka slošnjak, hrvatska, nasilje u obitelji, okrugli stol, osobe s invaliditetom, ravnopravnost spolova

Vezani članci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM