Vijesti

28.04.2011. 10:44:50 - Maša Jerin (glasistre.hr)

Diskriminacija na radnom mjestu

Neće meni žena biti šefica!

Žene su prijavile različite oblike ucjenjivanja u režiji svojih muških kolega

Žene su prijavile različite oblike ucjenjivanja u režiji svojih muških kolega (Foto: Goran Jakus/PIXELL)

Iako se, barem na prvi pogled, čini da nam je društvo postalo demokratičnije, manje patrijarhalno i spolno diskriminirajuće, jedno od područja u kojem i dalje prevladavaju jaki seksistički stereotipi i prava žena često se krše jest - svijet rada.

Naime, upravo je diskriminacija na radnom mjestu, a među najtežim oblicima je uznemiravanje, posebice ono spolne prirode, među vodećim pritužbama koje su lani pristigle u Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Od 742 predmeta obrađena u 2010. godini čak su se 193 odnosila na područje zapošljavanja i rada.

Pritužbe koje su se odnosile na uznemiravanje i spolno uznemiravanje, njih 31, podnijele su isključivo žene, koje su kolege svakodnevno maltretirale, bilo da je riječ o nadređenim osobama ili suradnicima. Najčešće se radilo o neprimjerenom obraćanju, primjerice "dobro je izgledala dok je bila mršava", da bi je "poseksao i u letu", da je treba "iz..bati do penzije" pa sve do raznih seksističkih aluzija i šala.

Osim vulgarnim izjavama, radnice su uznemiravane na način da su im pokazivane pornografske i erotske slike na računalu, omalovažavane su izjavama poput "meni niti jedna žena neće biti šef", ali i neželjenim dodirima pa i fizičkim nasrtanjem, hvatanjem za kosu i stražnjicu, diranjem po intimnim dijelovima tijela, dodirivanjem od struka naviše, hvatanjem za grudi i spolni organ...

Prestara je za dijete


Žene su prijavile različite oblike ucjenjivanja u režiji svojih muških kolega, a zlostavljanja idu dotle da je radnica zaradila izvanredni otkaz nakon što je odbila poslodavca koji joj je otvoreno predložio spolni odnos. Uznemiravanja žena izjavama poput "prestara je za dijete, neka se riješi 'toga'" ukazuju da su radnice i dalje vrlo često izložene diskriminaciji na osnovi trudnoće, što izravno utječe na pravo zaposlene žene da zasnuje obitelj.

Kad se gospodarskoj krizi i nesigurnosti zbog gubitka posla pribroji i neravnopravnost u visini plaća i napredovanja, a k tome radni dan zagorči mačo ispadima, vulgarnim uredskim štosovima i seksualnim aluzijama muških kolega, radnicama posao postaje ravan paklu. Situacija je pritom neizdrživa ako je poslodavac taj koji spolno zlostavlja, uz prijetnju otkazom radnici, koja potom, strahujući da je odgovorne službe neće zaštititi, što je bojazan koja je nažalost opravdana, u pravilu odustane od svake pritužbe.

U izvješću pravobraniteljice može se pročitati da su kao razloge odustajanja od pritužbi radnice navodile da se nakon njihova podnošenja intenzitet prijetnji otkazom i spolnog uznemiravanja nije smanjio, dapače, čak se i povećao. Istovremeno su ostale bez podrške radne okoline, kolege su ih izolirali, nisu željeli svjedočiti o uznemiravanju i potvrditi njihove pritužbe, a također je proizašlo da u nekim tvrtkama uopće ne postoji povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika, što je poseban problem u situaciji kad je poslodavac ujedno i uznemiravatelj.

- Ako postupak po pritužbi i bude proveden, najčešće završi tako da povjerenik ili povjerenstvo utvrdi da nema elemenata uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja. Dakle, po pritužbama se može zaključiti da institut zaštite dostojanstva radnika praktično ili ne funkcionira ili funkcionira s dvojbenim rezultatom, jer je dojam da takva odluka ima za cilj zaštititi poslodavca od moguće tužbe, a ne žrtvu od uznemiravanja, ističe u svojem izvještaju pravobraniteljica Gordana Lukač Koritnik.

Žrtve se odlučuju na šutnju


Točan broj žena koje su žrtve uznemiravanja na poslu nije poznat. Naime, žena koja javno na bilo koji način ukaže na problem riskira da je radna okolina odbaci jer se boji nasilnika, koji je često njima nadređena osoba. Nadalje, ako se i upusti u postupak zaštite dostojanstva, radnica je izložena riziku da on ne bude proveden kako treba ili da njegov ishod bude za nju nepovoljan. Ako se i odluči na tužbu zbog diskriminacije, snosi rizik dugotrajnog sudskog postupka neizvjesnog ishoda.

- Ne treba posebno napominjati koliko je, pogotovo u današnjoj situaciji, važno sačuvati posao, zbog egzistencije. Razni oblici psihofizičkog uznemiravanja kojima su izložene žene-radnice na svom radnom mjestu u situaciji kad moraju raditi za održanje vlastite egzistencije, kao i egzistencije svoje obitelji, ostavljaju dugotrajne i teško otklonjive posljedice, upozorava Lukač Koritnik.

U nedostatku drugih dokaza osim vlastitog iskaza, jer se spolno uznemiravanje u pravilu zbiva bez svjedoka, žrtve diskriminacije najčešće se odlučuju na šutnju i trpljenje ili promjenu posla, ako je moguće. Na taj način oni koji zlostavljaju prolaze bez ikakvih sankcija te nastavljaju s uznemiravanjem.

No, moguće je da će se uskoro ovakav vid zlostavljanja, ako se već ne može iskorijeniti, barem primjereno kazniti. Naime, najavljuju se izmjene Kaznenog zakona, odnosno uvođenje novog kaznenog djela - spolnog uznemiravanja, što bi trebalo pridonijeti podizanju razine društvene zaštite žena kao najčešćih žrtva zlostavljanja na poslu.

Tagovi: diskriminacija, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, seksizam, stereotipi, zapošljavanje, žene na radnom mjestu

Vezani članci:

Facebook komentari

Iz drugih medija

AEM